Predstavnici Plinacra u Gradskom poglavarstvu

Suradnjom do uspješnog rješavanja imovinsko-pravnih poslova
 

Radnim sastankom Uprave Plinacra i predstavnika dijela ureda Gradskog poglavarstva Grada Zagreba koji je održan 3. srpnja 2024., nastavljeno je predstavljanje projekta izgradnje magistralnih plinovoda kojima će se omogućiti povećanje kapaciteta LNG-terminala na otoku Krku i transport 6,1 milijardu kubika plina godišnje prema hrvatskim potrošačima, te prema Mađarskoj i Sloveniji.



Sastanku su ispred Plinacra nazočili predsjednik Uprave Ivica Arar, članica Uprave Daria Krstičević i Mario Dragun, savjetnik predsjednika Uprave, a ispred Gradskog poglavarstva Ana Pavličić-Kaselj, pročelnica Ureda  za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje te predstavnici Ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove te predstavnici Ureda za upravljanje imovinom i stanovanje.

Glavna tema sastanka bila je ubrzanje pripremnih aktivnosti, osobito na imovinsko-pravnim poslovima kako bi se izgradnja plinovoda dovršila u planiranim rokovima, kako je rečeno, polovicom 2026. godine.  

Predstavnici Plinacra upoznali su pročelnicu Pavličić-Kaselj i njezine suradnike s već poduzetim aktivnostima na izgradnji četiriju plinovoda kojim će se omogućiti dodatna sigurnost opskrbe plinom u središnjoj i istočnoj Europi vrijedna 533 milijuna eura.

Ta bespovratna sredstva  Plinacru se dodjeljuju iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost za „Jačanje plinske infrastrukture“ za izgradnju četiriju plinovoda: Zlobin - Bosiljevo duljine 58 kilometara, Bosiljevo - Sisak duljine 101 kilometar, Kozarac - Sisak duljine 21 kilometar i  Zabok - Lučko duljine 36 kilometara.

Izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo započela je prošle godine dok Plinacro na području Grada Zagreba započinje pripremne aktivnosti i izgradnju devet od 36 kilometara dugačkog plinovoda Lučko - Zabok. Na tih devet kilometara plinovoda koliko prolazi područjem grada Zagreba, ima 256 čestica koje se nalaze dijelom u vlasništvu grada, a dijelom u privatnom vlasništvu. Sve potrebne informacije, kako je istaknula pročelnica Pavličić-Kaselj prenijet će se nadležnom uredu koji radi na imovinsko-pravnim poslovima izražavajući uvjerenje kako će se svi poslovi u nadležnosti Grada Zagreba obaviti na vrijeme. 
 

Inače, plinovod Zabok - Lučko predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 75 bara. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih i međučistačkih stanica te plinskih čvorova. Prolazit će područjem grada Zagreba, Krapinsko - zagorske županije odnosno područjem gradova Zaboka i Oroslavja, zatim područjem Zagrebačke županije odnosno područjem općina Jakovlje i Bistra, gradova Zaprešića i Svete Nedelje.

Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok - Zagreb i magistralnog plinovoda Zagreb zapad - istok. Preko tog plinovoda plin s LNG terminala na otoku Krku transportirat će se prema Sloveniji i drugim zemljama jugoistočne Europe te smanjiti ovisnost o ruskom plinu i u konačnici povećati sigurnost opskrbe Hrvatske i tih dijelova Europe.