Povijest djelatnosti transporta plina u RH

Izradnja prvog magistralnog plinovoda od Janje Lipe do Zagreba, promjera 150 mm i dužine 98 km, pokrenuta je 1954., a u cijelosti završena 1959. godine. No, njegova prva dionica, od Zagreba do Ivanić-Grada, završena je potkraj 1955. te je početak opskrbe Zagreba, u prosincu te godine, označio početak upotrebe prirodnog plina kao energenta. Tijekom 1956. od Kloštra do Zagreba transportirano je oko 18 milijuna prostornih metara plina pri tlaku od 5 do 6 bara pa se ta godina uzima kao početak djelatnosti transporta plina u Hrvatskoj.

Prekretnicu u tehnologiji proizvodnje i pripreme te tehnologiji transporta prirodnog plina predstavljalo je otkriće i puštanje u proizvodnju plinskog polja Okoli 1963. godine.

Transportni sustav podignut je sa 25 na radni tlak od 50 bara, čime su ostvareni preduvjeti za povećanje proizvodnje prirodnog plina te njegovo kvalitetnije ekonomsko i energetsko vrednovanje.

Petnaest godina kasnije, 1978. godine, u rad je pušten međudržavni spojni plinovod Rogatec−Zagreb koji je povezao plinske sustave Slovačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske te time omogućio uvoz prirodnog plina u Hrvatsku.
 
U novijoj povijesti razvoja transporta plina treba istaknuti provedbu tri razvojno-ulagačka ciklusa, čime je pokrivenost teritorija Hrvatske dosegla razinu od čak 95 posto. Naime, tijekom prvog desetljeća 2000-ih izgrađeno je gotovo 1100 km novih plinovoda u sklopu plinovodnih sustava Pula – Karlovac (dobava plina iz sjevernog Jadrana), Like i Dalmacije (plinovodni sustav Bosiljevo – Split, s odvojenim regionalnim plinovodima) te središnje i istočne Hrvatske (plinovodni sustav Lučko – Slavonski Brod – Donji Miholjac – Dravazerdahely u Mađarskoj),  koji je 2011. godine omogućio uvoz plina iz Mađarske.
 
Prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu izgrađena je 2020. godine,  što je omogućilo dvosmjerni protok i transport većih količina plina na interkonekciji s Mađarskom, a rekonstrukcijom magistralnog plinovoda Rogatec – Zabok dvosmjerni protok plina omogućen je i sa Slovenijom.
 
Izgradnjom otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj i LNG terminala na otoku Krku početkom 2021. godine  ojačana je sigurnost i stabilnost opskrbe plinom Hrvatskoj, a putem dvosmjernih interkonekcija s Mađarskom i Slovenijom, središnjoj i jugoistočnoj Europi.