Aktualno stanje hrvatskog plinskog gospodarstva, sigurnost opskrbe, daljnji razvoj hrvatskoga plinskog sustava te nastavak plinofikacije Dalmacije bile su ključne teme 4. Plinske energetske konferencije, koja je, u organizaciji zagrebačke tvrtke Energetika marketing, održana  14. i 15. studenog u Splitu. Kao i prethodnih godina, skup je okupio domaće i inozemne stručnjake iz područja energetike, s naglaskom na plin i plinsko gospodarstvo.

Konferencija je otvorena  uvodnim izlaganjem Borisa Makšijana, voditelja Odjela za energetske sustave Ministarstva  gospodarstva, koji je uvodno podsjetio kako je, završetkom IV. dijela transportnog sustava Like i Dalmacije, odnosno završetkom izgradnje magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, ujedno i izvršen Plinacrov desetogodišnji Plan razvoja, modernizacije i izgradnje plinskog transportnog sustava. Naglasio je kako je taj opsežan projekt jedan od najznačajnijih hrvatskih infrastrukturnih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća. U nastavku izlaganja se osvrnuo razvoj hrvatskog plinskog tržišta u prethodnom razdoblju, njegovo trenutno stanje te daljnje perspektive razvoja, kao i planirane značajnije infrastrukturne projekte.

U sklopu uvodnih predavanja, predstavnik Plinacra, dr.sc. Darko Pavlović,  osvrnuo se na ulogu Plinacra, kao operatora transportnog sustava, u razvoju tržišta plina u Hrvatskoj i regiji.  Podsjetio je kako Hrvatska danas ima novi, moderni plinski transportni sustav kojim je pokriveno oko 95 posto teritorija zemlje i koji je već u ovom trenutku povezan sa slovenskim i mađarskim, a preko proizvodnih sustava sjevernojadranskih plinskih polja i s talijanskim plinskim transportnim sustavom. Pritom je naglasio kako je iskoristivost novih magistralnih plinovoda daleko od zadovoljavajućeg, odnosno kako u budućnosti pažnju treba usmjeriti na rješavanje pitanja tržišta i kupaca. Govoreći o unutrašnjem tržištu plina EU, Pavlović je istaknuo kako će daljnji izazovi kao i uloga nacionalnog operatora transportnog sustava a u suradnji s drugim operatorima transportnih sustava zemalja članica EU (kroz Europsku mrežu operatora transportnih sustava ENTSOG) biti u izgradnji jednakog i transparentnog pristupa transportnim kapacitetima i uvođenju nediskriminirajućeg sustava raspodjele nedostatnih transportnih kapaciteta za visokotlačne plinske mreže EU.

U nastavku konferencije predavanje na temu  „Novi plinski sustav Republike Hrvatske i novi projekti – zamah energetskom i gospodarskom razvoju Dalmacije“ održao je  i Vladimir Đurović, direktor Službe strateškog razvoja Plinacra.  Istaknuo je kako  izuzetnost položaja Republike Hrvatske u odnosu na nove dobavne projekte (poput Nabucca, Južnog toka, TAP + IAP, LNG-a…) otvara  nove razvojne mogućnosti, odnosno kako se, povezivanjem našeg plinskog transportnog sustava s plinskim sustavima susjednih zemalja i tim projektima Hrvatska može  integrirati u europske tokove prirodnog plina i tržište i osigurati pouzdanu dobavu prirodnog plina. Osvrćući se na činjenicu da je plinski transportni sustav u svibnju ove godine „dosegnuo“ Split, naglasio je kako to otvara široke razvojne mogućnosti stanovništvu i  gospodarstvu, podsjetivši pritom kako bi  se i projekt Jonsko-jadranskog plinovoda, ključnog projekta za daljnji razvoj hrvatskog plinskog sustava i tržišta plina, trebao ostvariti (i) na području Dalmacije.



Zaključnog dana konferencije sudionici organiziran je stručni izlet, u sklopu kojeg su sudionici prisustvovali službenom početku radova na gradnji distribucijske mreže prirodnog plina u Dugopolju te  obišli Plinacrov Plinski čvor (PČ)Split, odnosno Mjerno-regulacijsku stanicu (MRS) Dugopolje.