Plinacro- nezaobilazan subjekt plinskoga gospodarstva Hrvatske

Ovogodišnji,  jedanaesti  po redu Plinarski forum koji se održava u zagrebačkom hotelu Antunović od 22. do 23. ožujka, okupio je dvjestotinjak stručnjaka plinskoga gospodarstva Hrvatske i okolnih zemalja. Već prvoga dana  mogli su se čuti zanimljivi osvrti na nastavak plinofikacije Hrvatske, o velikim međunarodnim plinskim pravcima i stanju hrvatskog plinskog sustava, ali i novim rješenjima u plinskoj tehnici. Prenoseći pozdrave Uprave Plinacra i predsjednika Uprave Mladena Antunovića, sudionicima se prigodnim pozdravnim govorom obratio i Goran Frančić, direktor Sektora razvoja Plinacra, navodeći najvažnije razvojne projekte i teme s kojima će se Plinacro predstaviti na Plinarskom forumu. 
Ivana Marković, direktorica Sektora tehnološkog upravljanja govorila je o sigurnosti opskrbe plinom kao jednom od prioritetnih zadataka sudionika na tržištu plina. Istaknula je da ta sigurnost izravno ovisi o spremnosti svih sudionika plinskoga lanca da ispune svoje zakonske obveze.  Tijekom prethodnog  investicijskog ciklusa Plinacro je izgradnjom interkonekcije s Republikom Mađarskom osigurao tehničke preduvjete za maksimalnu sigurnosti opskrbe plinom kako u redovnim uvjetima tako i  u izvanrednim okolnostima uvjetovanim ekstremno niskim temperaturama okoline ili poremećajima na dobavnoj strani.  Iako je navedeni  interkonekcijski plinovod u funkciji tek pola godine, naglasila je Ivana Marković,  njegov utjecaj na sigurnost opskrbe plinom došao je do izražaja već u veljači 2012. godine kada je tržište osim niskih temperature okoline bilo istovremeno izloženo i poremećaju u proizvodnji plina. Zahvaljujući raspoloživim kapacitetima, kao i brzoj reakciji opskrbljivača plinom, izvanredne okolnosti nisu utjecale na sigurnost opskrbe.
Vladimir Đurović, rukovoditelj Službe strateškog razvoja i planiranja upozorio je kako se razina razvijenosti sektora prirodnog plina u zemljama jugoistočne Europe značajno razlikuje od zemlje do zemlje. Kao glavne razloge za to stanje naveo je političko-ekonomske razloge, različit stupanj sveukupnog razvoja te nepostojanje vlastitih izvora prirodnog plina i nedostupnost  inozemnih izvora zbog udaljenosti  dobavnih plinovoda.
Zbivanja na plinskoj sceni Europe i njenog šireg okruženja, usmjerila su njeno zauzimanje prema novim izvorima prirodnog plina na srednjem istoku i Kaspiskoj regiji. Dostupnost tih izvora, koji čine gotovo 40% svjetskog potencijala prirodnog plina iz konvencionalnih ležišta, osigurava dugoročno diverzificiranu dobavu i smanjuje sadašnju ovisnost o dominantnom uvozu iz ruskih izvora.
To je rezultiralo pokretanjem i razvojem niza novih dobavnih projekata koji se planiraju ostvariti najvećih dijelova na području jugoistočne Europe. To su projekti transportno-dobavnih pravaca, kao što su Nabucco, ITGI, TAP+IAP, ali i Južni tok, kao i projekti prihvatnih LNG terminala. Ti projekti, istaknuo je Đurović, mogu biti osnova za razvoj plinskih transportnih sustava i u zemljama jugoistočne Europe i njihovo uključivanje u europske tokove prirodnog plina.
Republika Hrvatska, zbog dosegnute razine razvijenosti cjelokupnog plinskog sektora, značajnih razvojnih potencijala i izuzetnog zemljopisnog položaja, može u tom procesu odigrati važnu ulogu. Naravno, nakon raspleta koji će se od više planiranih velikih međunarodnih plinovoda graditi u jugoistočnoj Europi.
Prema njegovim riječima, predviđena trasa i kapacitet plinovoda Nabucco stalno se smanjuju, a sve su manje šanse i za Edisonov projekt gradnje plinovoda od Turske preko Grčke do Italije (ITGI). Zato su najveće šanse za gradnju Južnog toka i plinovoda TAP, od kojeg bi se gradio odvojak od Albanije preko Crne Gore do Hrvatske. Plinacro je dizajnirao svoj transportni kapacitet da se može priključiti na sve planirane plinovode.
Govoreći o drugim potencijalima  za dobavu prirodnog plina, LNG terminal istkanuo je kao jedan od najvećih. Budući da je međunarodni konzorcij za gradnju velikog terminala već dulje prekinuo svoje aktivnosti i zatvorio ured u Hrvatskoj, Plinacro na zahtjev Vlade istražuje mogućnost gradnje manjeg, morskog terminala na kojem bi se tekući plin uplinjavao na brodu, a kasnije bi se, kad potražnja poraste, postrojenje izgradilo na kopnu. Za godinu dana bit će gotova studija o provedbi takvog rješenja, najavio je Đurović.
Sudionici Plinarskog foruma upoznati su i s podatkom kako je Plinacro u posljednjih 10 godina uz ulaganje od 600 milijuna eura izgradio gotovo 1000 kilometara magistralnih plinovoda. Sredinom ove godine dovršit će i plinovod do Splita pa će plinskom mrežom biti pokriveno gotovo 95 posto Hrvatske.
Na Forumu se predstavila i tvrtka PSP Okoli. U svom je predavanju Vlatko Bilić Subašić, direktor razvoja PSP-a, upozorio na činjenicu kako mnoge europske zemlje povećavaju kapacitete za skladištenje plina dok se u Hrvatskoj zbog raznih dodatnih zahtjeva i propusta već dvije godine nepotrebno odgađa gradnja nužnog vršnog skladišta u Grubišnom Polju.