U Bruxellesu održan prvi Plinski forum zemalja Jugoistočne Europe

Direktor Plinacra Jerko Jelić Balta sudjelovao je u održavanju Prvoga plinskog foruma zemalja Jugoistočne Europe koji se je, u organizaciji međunarodne kompanije The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP), danas održao u Bruxellesu. Glavna tema Plinskog foruma bila je potencijalni rast tržišta i potražnja za plinom u regiji JI Europe, a na konferenciji su između ostalih sudjelovali i Nataša Vujec, državna tajnica za energetiku MINGORP-a RH, Günther Oettinger, europski povjerenik za energiju, Sokol Dervishaj, zamjenik albanskog ministra energije, trgovine i gospodarstva te Kjetil Tungland, generalni direktor projekta TAP. 
Nakon što je u veljači ove godine potpisan Memorandum o razumijevanju i suradnji na području Jugoistočne Europe (South East Europe MOUC) između operatora plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske – državne kompanije Plinacro d.o.o. i međunarodne kompanije The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP), nastavak uspješne međunarodne suradnje potvrđen je i u Bruxellesu gdje se je danas održao Prvi plinski forum zemalja Jugoistočne Europe, u čijem je radu aktivno sudjelovao i direktor Plinacra Jerko Jelić Balta. Organizator i domaćin Prvoga plinskog foruma zemalja Jugoistočne Europe bila je međunarodna kompanija The Trans Adriatic Pipeline AG (TAP), koja je nositelj projekta izgradnje Transjadranskog plinovoda (Trans Adriatic Pipeline – TAP), a glavna tema konferencije bila je potencijalni rast tržišta i potražnja za plinom u regiji JI Europe.
Naime, analize upućuju kako će – potaknuta stabilnim ekonomskim rastom (BDP raste oko 2-5% na godinu) – tržišta jugoistočne Europe zabilježiti povećanje potražnje energije u skoroj budućnosti. Istodobno, i zajednička težnja za priključenjem Europskoj uniji, usmjerit će zemlje jugoistočne Europe prema ekološki uravnoteženijem energetskom portfelju, pri čemu se upravo prirodni plin izdvaja kao ključni energent.
Otvarajući današnju konferenciju u Bruxellesu, Kjetil Tungland, generalni direktor TAP-a rekao je: “Mnoge zemlje jugoistočne Europe žele osigurati opskrbu regije plinom iz druge faze razvoja plinskog polja Shah Deniz i drugih potencijalnih kaspijskih izvora. TAP je jedini plinovod koji može zadovoljiti ovu ideju na isplativ, tehnički pouzdan i komercijalan način. No, da bismo ideju pretvorili u stvarnost, važno je da konzorcij Shah Deniz uskoro donese odgovarajuću odluku. Kada TAP bude realiziran, u kratkom se vremenu mogu napraviti spojevi s tržištima jugoistočne Europe, i to putem Jonsko-jadranskog plinovoda i ostalih sustava.”
Jerko Jelić-Balta direktor Plinacra na konferenciji je izjavio: “Budući da Plinacro ima vrlo dobar uvid u stanje plinskog tržišta jugoistočne Europe, kao i u razvoj projekta TAP, odnosno druge faze razvoja plinskog polja Shah Deniz, iznimno sam zadovoljan činjenicom da je od svih projekata u Južnome plinskom koridoru upravo projekt TAP otišao najdalje prema svojoj realizaciji. Iako trenutačno stanje regionalnoga plinskog tržišta govori da je potrošnja prirodnog plina u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Albaniji na razini od 5,5 do 6 mlrd. m³/god, studije koje je Plinacro napravio upućuju kako će do 2020. g. potrošnja biti 11 mlrd. m³/god, a do 2030. godine na razini od 20 mlrd. m³/god.  Iz toga je razloga Plinacrov projekt izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), kao produžetka hrvatskoga plinskog transportnog sustava, u potpunoj sinergiji s razvojem projekta TAP. Naime, projekti IAP i TAP ne podrazumijevaju samo izgradnju plinske infrastrukture i razvoja tržišta plina u regiji, nego su to i projekti čija će realizacija omogućiti integraciju zemalja kroz koje prolazi, a što je i za Europu velika politička korist.”
Spajanje jugoistočne Europe s nalazištima kaspijskog plina diverzificirat će energetsku opskrbu regije i pridonijeti stvaranju istinskoga paneuropskog plinskog tržišta. Važan korak prema realizaciji tog projekta postignut je tijekom prošle i početkom ove godine kada su, na inicijativu kompanije TAP, potpisani međunarodni sporazumi s nositeljima projekta izgradnje Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP): tvrtkama Plinacro, BH-Gas i Geoplin Plinovodi, kao i s mjerodavnim vlastima u Crnoj Gori i Albaniji.