Dobivene uporabne dozvole za interkonekcijski plinovod s Mađarskom

Danas ishođenim uporabnim dozvolama za hrvatske dionice interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, Plinacro d.o.o., kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava u stopostotnom vlasništvu Vlade Republike Hrvatske, ispunio je sve obveze koje su proizlazile iz međudržavnog ugovora o interkonekciji plinskih transportnih sustava, koji su potpisale Vlade Republika Hrvatske i Mađarske te je 75-barski plinski sustav Republike Hrvatske potpuno spreman za prihvat plina iz novoga međunarodnog dobavnog pravca.
Interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarskasastavni je i najvažniji projekt Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2011. godine, čiji je nositelj i investitor provedbe operator plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske – Plinacro d.o.o.
Na hrvatskoj strani uključuje izgradnju plinovoda Slobodnica–Donji Miholjac i Donji Miholjac–Dravaszerdahely ukupne duljine 80,5 km, a na mađarskoj strani plinovode Dravaszerdahely–Bata–Városfoldukupne duljine 210 km. Izgrađen je kao jedinstveni plinovod nazivnog promjera 800 mm, maksimalnoga radnog tlaka 75 bar, kapaciteta 6,5 mlrd. m³ na godinu, snage 800.000 m³/h i mogućnošću protoka plina u oba smjera pri jednakim uvjetima. Ukupna vrijednost projekta kompletne izgradnje interkonekcijskog plinovoda (znači - i hrvatske i mađarske dionice) procijenjena je na 395 milijuna eura, od kojih je na hrvatskoj strani, Plinacro investitor radova čija vrijednost iznosi 75 milijuna eura.

Realizacija projekta interkonekcijskog plinovoda između mađarskog Városfolda i Slobodnice u Hrvatskoj, čijom su se izgradnjom povezali plinski transportni sustavi Republike Mađarske i Republike Hrvatske povijesni je trenutak za energetsku budućnost naše zemlje budući da je dovršetkom tog projekta Republika Hrvatska – nakon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja – osigurala novi pravac dobave prirodnog plina. Naime, sve do realizacije projekta povezivanja hrvatskog i mađarskog plinovodnog sustava, uvoz prirodnog plina u Hrvatskubio je moguć jedino putem međudržavnoga plinovoda Rogatec−Zagreb koji je u rad pušten još daleke 1978. godine.
No, istodobno valja napomenuti kako je realizacija interkonekcijskog plinovoda Hrvatska–Mađarska izuzetno važna i za Republiku Mađarsku, kao i za Europsku uniju. Naime, dovršetkom ovog projekta Republika Hrvatska, uz novi pravac dobave prirodnog plina i iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, tu interkonekciju, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirane velike međunarodne plinovodne projekte. Istodobno, ta će interkonekcija, a posebice nakon izgradnje LNG terminala, omogućiti Republici Mađarskoj i Europskoj uniji opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. Upravo stoga, Europska je komisija uvrstila interkonekcijski plinovod Hrvatska–Mađarska u strateški važne energetske projekte.