Plinacro na konferenciji Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije

Dana  10. travnja u Opatiji održana je konferencija “Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije” u organizaciji Novog lista.

Kvarner je već postao energetsko čvorište važno ne samo za Hrvatsku, već i za zemlje u okruženju. Uloga i važnost kvarnerske energetske infrastrukture i proizvodnih postrojenja u budućnosti bi trebala postati još značajnija u okviru Europske unije, a upravo je vodik prepoznat kao gorivo koje ima ključnu ulogu u  energetskoj zelenoj budućnosti EU kao pokretač europskog gospodarstva.

 

Na konferenciji su sudjelovali Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva nadležan za energetiku, industriju i rudarstvo te robne zalihe, Slaven Rajman, član uprave PPD-a, Danijela Šimović, direktorica komercijalnih i financijskih poslova LNG Hrvatske, Robert Bošnjak, pomoćnik članice uprave Plinacra, Hrvoje Matković, direktor Održivih rješenja u Ini te Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U sklopu konferencije održana je panel rasprava Energetska sigurnost i održivi razvoj: LNG, plin, solarni sustavi i investicijske prilike za Kvarner i europski energetski sustav, koju je moderirao Mislav Togonal.

Foto: mingo.gov.hr
 

Tijekom rasprave Bošnjak je istaknuo kako  u kontekstu ulaganja u klasične energente, poput prirodnog plina, ali i u budući transport zelenog vodika, Plinacro intenzivno radi na širenju transportne mreže u Hrvatskoj i prema okolnim tržištima. „Zadovoljni smo dinamikom. Pored proširenja kapaciteta LNG terminala, ugradnjom novog pogona za uplinjavanje, mi gradimo nove plinovoda. Uz već izgrađeni plinovod Zlobin - Bosiljevo, gradimo i plinovod Lučko - Zabok za potrebe Slovenije i Bosiljevo - Kozarac za potrebe Mađarske. U Sloveniju ćemo umjesto sadašnjih, praktički simboličnih 0,3 milijarde kubičnih metara godišnje, moći isporučivati milijardu i pol kubičnih metara godišnje, a prema Mađarskoj čak 3.5  milijarde, umjesto sadašnjih 1.7 milijardi“, rekao je Bošnjak, dodajući kako se plin preko LNG terminala, radi sigurnosti opskrbe, može kupovati iz raznih izvora. 
 

Objasnio je, u kontekstu iskazanog interesa Bavarske za uvoz plina preko hrvatskog LNG terminala, kako su se smjerovi dobave plina značajno promijenili, od početka rata u Ukrajini. “Nekada je plin dolazio s istoka prema zapadu i Bavarska je bila prva u Njemačkoj koja je dobivala plin. Sada je u Njemačkoj glavni dobavni pravac sjever-jug (iz LNG terminala na sjeveru) pa je Bavarska zadnja na pravcu dobave, stoga bi vrijedilo razvijati mogućnost opskrbe plina Bavarske s otoka Krka“, istaknuo je Bošnjak.