U Opatiji održana konferencija "Kvarner kao energetsko čvorište"

U organizaciji Novog lista  u opatijskom hotelu Milenij u petak 24. ožujka održana je konferencija “Kvarner kao energetsko čvorište” na kojoj je bilo riječi o brojnim do sad ostvarenim i planiranim projektima u energetici i infrastrukturi koji Rijeku i Kvarner sve snažnije pozicioniraju kao energetsko čvorište važno na razini ne samo Hrvatske, već i susjednih zemalja.

 

Među sudionicima konferencije bili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, savjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić, operativni direktor za rafinerije i marketing u Ini Goran Pleše,  član Uprave ACI-ja Josip Ostrogović, direktor za tehničko operativne poslove LNG Hrvatska Ivan Fugaš i pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Vedran Špehar. 

 

U ime organizatora konferencije okupljene je pozdravila predsjednica Uprave Novoga lista Ankica Kruljac. U svom govoru istaknula je povijesno strateški položaj Rijeke i Kvarnera kao čvorišta pomorskog i kopnenog transporta roba, a u zadnjih desetak godina i kao značajno energetsko čvorište što potvrđuju ulaganja u izgradnju LNG terminala i spojnog plinovoda, proširenje kapaciteta Jadranskog naftovoda, modernizacija Inine Rafinerije nafte Rijeka te najava investicija ACI-ja i Ine u nove tehnologije poput proizvodnje i korištenja vodika. 
 

U uvodnom obraćanju ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je kako su nakon agresije Rusije na Ukrajinu krenuli tektonski poremećaji, pogotovo na tržištu energetike, koji su se odrazili na svjetsko gospodarstvo. 

„U tom kontekstu, važno je sagledati što je sve Vlada Republike Hrvatske do sada učinila u borbi s tom krizom. Napravljen je LNG preko kojeg možemo zadovoljiti sve hrvatske potrebe za plinom. U tom kontekstu možemo razmišljati kako Hrvatsku pozicionirati kao energetsko čvorište ovog dijela Europe zbog čega je prošle godine donesena odluka da udvostručimo kapacitete LNG-ja i investiramo u plinovodnu mrežu, sve kako bi bili još sigurniji i energetski neovisniji", istaknuo je Filipović. Također je naglasio kako se uspjeh vladinih mjera tijekom prošle godine vezanih uz energetiku, ogleda u gospodarskom rastu Hrvatske od 6,3%, najvišem u EU-u.

 

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je panel rasprava na kojoj su sudjelovali ostali sudionici konferencije.



Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska, izrazio je zadovoljstvo poslovanjem tvrtke u protekle dvije godine te je naglasio kao je LNG Hrvatska u suradnji s Plinacrom već postigla blago povećanje kapaciteta, nakon čega je i Vlada donijela odluku da se kreće u povećanje kapaciteta terminala. „Osim što moramo osigurati povećanje kapaciteta na terminalu, Plinacro mora sagraditi plinovod od Zlobina do Bosiljeva. Mi ništa ne radimo bez njih i oni ne rade bez nas. Očekujemo da će sve biti u najboljem redu“, izjavio je Fugaš. Rekao je kako je pokrenuta usluga ship-to-truck te je došlo 140 kamiona u dosadašnjem periodu. „Preko 4,5 milijarde kubika prirodnog plina poslano je preko terminala u transportnu mrežu, što je činilo više od 60% svih količina plina koje ulaze u sustav. A ove godine ta je brojka narasla na više od 70 %“, zaključio je Fugaš.

 

Pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Vedran Špehar naveo je kako je za povećanje kapaciteta plinovoda između Zlobina i Bosiljeva već ishođena sva potrebna dokumentacija te da su postupci javne nabave u provedbi su ili su već provedeni vezani uz ovaj projekt. Naglasio je važnost strateškog promišljanja i odgovornosti vezano uz energetsku sigurnost RH.„Razmišljalo se na vrijeme. Odgovorno ponašanje Vlade, LNG Hrvatska, HEP-a i Plinacra rezultiralo je razmišljanjem o mnogim varijantama postizanja energetske sigurnosti. Donošenjem i provođenjem Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske početno je rezultiralo izgradnjom plinovoda Pula – Karlovac 2006. godine, kojim su spojene platforme u Jadranu na hrvatski plinski sustav. Bili smo tada druga država u Europi koja je imala 70% potrošnje pokriveno domaćom proizvodnjom, no znali smo da će proizvodnja iz tih polja padati. Zato je u konačnici donesena odluka o gradnji LNG terminala, što se pokazalo izuzetno važnim. Bili smo zadnja stanica i slijepo crijevo na putu plina od Rusije prema Europi. U vrlo kratkom roku, od samo dvije godine, sve se promijenilo. Plin iz Rusije više ne dolazi, nego plin u Hrvatsku dolazi primarno preko Krka“, istaknuo je Špehar.

Naglasio je kako unatoč stabilnoj situaciji u Hrvatskoj treba gledati širu sliku te razmišljati o energetskoj stabilnosti zemalja Europske unije i susjedstva, stoga je naglasio važnost projekta poput širenja interkonekcija sa Slovenijom i Mađarskom te izgradnje Južne interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom, kao i izgradnje Jonsko – jadranskog plinovoda prema Crnoj Gori.