Jonsko - Jadranski plinovod (IAP)

 

Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) temelji se na ideji da se postojeći hrvatski plinovodni sustav preko Crne Gore i Albanije poveže s Transjadranskim plinovodom (TAP). Ukupna duljina plinovoda od Splita do albanskog grada Fieri iznosi 511 km. Na području Hrvatske planirana je izgradnja četiri dionice i kompresorske stanice u Dugopolju. Navedene dionice su: Split – Zagvozd (52 km), Zagvozd – Ploče (50 km), Ploče – Dubrovnik (103 km) i Dubrovnik – Prevlaka – Dobreč (CG) u dužini od 47 km. 
 

Kapacitet plinovoda od 5 milijardi m3 godišnje planiran je za opskrbu prirodnim plinom Albanije (1 milijarda m3), Crne Gore (0,5 milijardi m3), Bosne i Hercegovine (1 milijarda m3) i Hrvatske (2,5 milijarde m3).

Provedba projekta omogućit će plinofikaciju Crne Gore, Albanije i južnog dijela Hrvatske te Bosne i Hercegovine. 
 

Provedba cjelokupnog projekta omogućuje otvaranje novog energetskog koridora za regiju srednjeistočne Europe, jugoistočne Europe i zapadnog Balkana u okviru Južnog plinskog koridora (Southern Gas Corridor – SGC), s ciljem uspostavljanja novog smjera opskrbe prirodnim plinom s Bliskog istoka, iz  Kaspijske regije i iz istočnog Mediterana. IAP će imati dvosmjerni protok plina i u potpunosti je kompatibilan s LNG terminalom na otoku Krku. 
 

Glavne prednosti IAP-a:

• plinofikacija Albanije, Crne Gore, južnog dijela Hrvatske te Bosne i Hercegovine

• sigurnost opskrbe i diverzifikacija opskrbe cijele regije

• integracija tržišta
 

Planirani završetak projekta je 2025. godine.