Stanje projekta interkonekcijskog plinovoda s Mađarskom

U dijelu hrvatskih medija dana 30 siječnja 2009. godine objavljena je izjava glasnogovornika EK za energetiku Ferranda Tarradellasa o tomu kako „Europska komisija nije uvrstila izgradnju plinovoda Slavonski Brod–mađarska granica u projekte koji će se u sljedeće dvije godine financirati iz neutrošenih sredstava europskog proračuna zbog manjka novca i zato što projekt još nije dovoljno pripremljen.“ koja javnost navodi na netočne i krive zaključke te šteti ugledu kako tvrtke Plinacro koja je nositelj projekta interkonekcije, tako i njezinu vlasniku Vladi Republike Hrvatske. Budući da je citirana izjava, barem u dijelu koji se odnosi na „(ne)pripremljenost projekta“ – potpuno netočna, ovim putem javnost želimo informirati o stvarnom stanju projekta izgradnje interkonekcijskog plinovoda između RH i Mađarske:  
 
Izgradnja interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske, koji uključuje plinovode Slobodnica–Donji Miholjac i Donji Miholjac–Dravaszerdahely–Pecs–Varosfold, jedan je od glavnih prioriteta tvrtke Plinacro budući da se njome postiže iskorištenje najvažnijeg dijela plinske infrastrukture, kako Plinacra, tako i ostalih energetskih subjekata. Osim toga, ta se interkonekcija, uključujući i skladišne kapacitete, može iskoristiti i za povezivanje na potencijalno realizirani Nabucco projekt u smjeru sjever–jug, ali i na neki od najavljenih projekata Gazproma (Blue Stream, South Stream) koji bi prolazili hrvatskim teritorijem pa se ti kapaciteti mogu koristiti i u obrnutom smjeru opskrbe plinom iz smjera Hrvatske prema Mađarskoj.
Interkonekcijski plinovod između Hrvatske i Mađarske, s predviđenim rokom izgradnje 2010. godine, sastavni je dio II. razvojno-ulagačkog ciklusa 2007–2011. Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava RH do 2011. godine, koji je 14.  studenoga 2006. godine odobrilo resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
Kako bi se osigurala financijska sredstva za realizaciju svih projekata tog investicijskog ciklusa, Plinacro je pokrenuo izradu „Investicijske studije razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj, za II. razvojno-ulagački ciklus 2007–2011“, koju je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio i predao Plinacru u travnju 2007. godine. Budući da je nedvojbeno pokazala opravdanost izgradnje planirane plinske transportne infrastrukture u ukupnom iznosu od 443 milijuna eura, tu je Investicijsku studiju prihvatila i Europska investicijska banka kao dokument na temelju kojega je u srpnju 2007. godine sklopljen ugovor o kreditiranju Plinacra u iznosu od 190 milijuna eura. Time je tvrtka Plinacro stekla osnovu za početak realizacije izgradnje planiranih objekata infrastrukture plinskoga transportnog sustava RH, između kojih je strateški najvažniji objekt upravo interkonekcijski plinovod s Mađarskom.
Intenzivne tehničke pripreme i pregovori s mađarskim partnerom tijekom 2007. godine rezultirali su potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, a zajednička, hrvatsko-mađarska radna grupa predložila je da se interkonekcija Hrvatska–Mađarska (duljine 210 km u Mađarskoj i 88 km u Hrvatskoj) gradi kao jedinstveni plinovod dimenzija DN 800/75 bar, kapaciteta 6,5 mlrd. m3 na godinu, s graničnim tlakom od 50 bar i mogućnošću transporta plina u oba smjera pri jednakim uvjetima te rokom dovršetka i puštanja u rad do kraja 2010. godine. U skladu s predloženim tehničkim osnovama u Zagrebu je, 3. srpnja 2008. godine, potpisano i Pismo namjere između tvrtki Plinacro i FGSZ (bivši MOL Natural Gas Transmission) o realizaciji interkonekcije Varosfold–Slobodnica, a neposredno nakon toga obje su tvrtke pristupile izradi Ugovora o zajedničkom razvoju  interkonekcijskog plinovoda (Joint development agreement), koji je krajem 2008. godine usuglašen te je pred potpisivanjem.
Također, važno je napomenuti kako, paralelno s međunarodnim aktivnostima, tvrtka Plinacro provodi intenzivne aktivnosti na pripremi i izgradnji hrvatskih dionica plinovoda, uključujući izradu i provođenje postupka prihvaćanja Studije utjecaja na okoliš, izrade Idejnih projekata, ishođenja Lokacijske dozvole, izrade Glavnih projekata te pokretanja postupaka javne nabave za cijevi, opremu i radove.
Početkom prosinca 2008. godine Plinacro je na zahtjev Europske komisije, putem Europskog udruženja plinskih infrastrukturnih tvrtki – Gas Infrastructure Europe (GIE) čiji je punopravni član od 2006. godine, izvijestio Europsku komisiju (EC) o statusu projekta interkonekcije u Hrvatskoj, a u cilju ishođenja financiranja tog projekta iz sredstava Recovery plana EU. U koordinaciji s Plinacrom, isto je učinio i naš partner tvrtka FGSZ za mađarsku dionicu interkonekcijskog plinovoda.
Na ponovljeni zahtjev EC, u kojem su od svih potencijalnih kandidata za EU financiranje traženi dodatni podaci, 20. siječnja 2009. godine naša je prioritetna lista proširena te dopunjena svim traženim podacima. Budući da je projekt hrvatsko-mađarske interkonekcije s obje strane zadovoljavao sve tražene kriterije, a posebice rok izvođenja tijekom 2009. i 2010. godine, smatrali smo ga najozbiljnijim kandidatom za EU financiranje. Potvrdu tome dali su visoki i dužnosnici Europske komisije – g. Fabrizio Barbaso tijekom svog posjeta Zagrebu, kao i g. José Manuel Barroso u Budimpešti.
Upravo imajući na umu izjave čelnika EU o važnosti interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Mađarske za sigurnost opskrbe plinom cijele regije jugoistočne Europe, odluku Europske komisije o neprihvaćanju projekta za financiranje tvrtka je Plinacro, kao i njezin mađarski partner, prihvatila s velikim iznenađenjem i žaljenjem. Posebice zato što većina projekata koji jesu na listi EU financiranja ne zadovoljava traženi kriterij konačne odluke o gradnji (Final investment decision) te je stupanj njihove pripremljenosti daleko ispod projekta hrvatsko-mađarske interkonekcije. Stoga je očito kako su prilikom donošenja odluke odlučujući bili neki drugi kriteriji.
U svakom slučaju, moramo li prihvatiti objašnjenje kako „Europska komisija nije uvrstila izgradnju plinovoda Slavonski Brod–mađarska granica u projekte koji će se u sljedeće dvije godine financirati iz neutrošenih sredstava europskog proračuna zbog manjka novca...“, izjavu glasnogovornika EK za energetiku g. Tarradellasa da je jedan od razloga tomu i to „...što projekt još nije dovoljno pripremljen.“ držimo potpuno neprihvatljivom i netočnom.