Otvoren 39. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin

U organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), u Opatiji je svečano otvoren 39. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Ta najveća energetska konferencija u ovom dijelu Europe okupila je preko pet stotina domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će do petka 12. svibnja prezentirati aktualnosti u plinskom sektoru Hrvatske i svijeta, odnosno upoznavati se s ključnim smjernicama njegova budućeg razvoja.

 
Na otvaranju konferencije, odnosno u njezinu uvodnom dijelu, u ime Plinacra okupljene je pozdravio Ivica Arar, predsjednik Uprave. Uvodno je istaknuo zadovoljstvo što smo i ove godine pokrovitelj jedne od najpoznatijih međunarodnih plinskih konferencija srednje i jugoistočne Europe.  
U novonastaloj sigurnosnoj i energetskoj arhitekturi Europe, nastavio je Arar, naša pozicija i dugogodišnje strateško promišljanje o energetskoj stabilnosti, bilo je usmjereno na aktivnosti osiguravanja energetske sigurnosti Hrvatske i srednjoeuropskih zemalja te u konačnici pretvaranju Hrvatske u energetsko čvorište. 
Postigli smo to, istaknuo je između ostalog, izgradnjom kompresorske stanice, ulaganjem u izgradnju LNG terminala na otoku Krku i njegovim povezivanjem s plinskim transportnim sustavom Plinacra preko plinovoda Zlobin-Omišalj. Međutim, ratna zbivanja u Ukrajini i korištenje energenata kao sredstava pritiska zahtijevali su brzu prilagodbu novim okolnostima i povećanje kapaciteta zbog nezapamćene neizvjesnosti vezane uz njihovu dobavu. 
 
„Želim posebno istaknuti - rekao je okupljenim stručnjacima za plin, kako smo na vrijeme obavili sve potrebne pripreme i nužne radove zbog kojih je Hrvatska već danas energetski stabilna i neovisna o plinu iz Rusije. I ne samo to, spremno smo odgovorili i na iskazani interes za povećanjem izvoznih kapaciteta LNG terminala prema Sloveniji i Mađarskoj a u slučaju potrebe spremni smo povećati kapacitet i za Austriju, Bosnu i Hercegovinu, i Njemačku. Za ostvarenje tog cilja nužno je proširenje mreže domaćih plinovoda“.
 
Posebno je istaknuo kako je Plinacro za tu namjenu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od hrvatske Vlade dobio 533 milijuna eura za izgradnju četiri plinovoda kojima će se plin s LNG terminala na Krku transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj i drugim europskim zemljama.  Konkretno, riječ je o plinovodima Zlobin-Bosiljevo kojeg već gradimo i koji je dug 58 kilometara te plinovodima Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak i Zabok-Lučko ukupne dužine 158 kilometara za koje je Plinacro pokrenuo postupke nabave cijevi i opreme, a čiji se dovršetak očekuje polovicom 2026. godine.  


 
Izgradnjom ovih plinovoda povećat će se tehnički kapacitet plinovoda s 2,9 na 6,1 milijardu kubika godišnje, smanjiti ovisnost o ruskom plinu i povećati sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja.  
„O kakvom je projektu riječ bit će jasnije, istaknem li kako je to u novijoj hrvatskoj povijesti jedno od najvećih, ako ne i najveće pojedinačno ulaganje u neki od infrastrukturnih objekata u Republici Hrvatskoj. 
S obzirom na našu ulogu u jačanju energetske neovisnosti najavljujem daljnje aktivnosti na izgradnji Jonsko - jadranskog plinovoda te južne interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom.
U kontekstu razvoja sustava  naglasio bih kako aktivno pratimo tehnologije transporta i primjene vodika i biometana i ostalih dekarboniziranih plinova, no o tome će biti više riječi u radovima naših djelatnika. 
Zahvaljujući velikom iskustvu koje imamo u izgradnji i modernizaciji plinskog transportnog sustava, ambiciji naših djelatnika da realiziraju i ove velike projekte, vjerujem da ćemo sve planirano, kao i dosad uspješno ostvariti“ - zaključio je i poželio uspješan rada sudionicima konferencije.

       
 
U nastavku skupa održan je okrugli stol na temu aktualnog stanja i trendova u plinskom sektoru u kojem je, kao predstavnik Plinacra, sudjelovao izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave. Pored njega, u raspravi su sudjelovali još i Antonija Glavaš (PPD), dr.sc. Hrvoje Šimović (INA), Petar Sprčić (HEP), Ivan Fugaš (LNG Hrvatska) i Boris Miljavac (Simens Energy). O ključnim projektima Plinacra kojima će se povećati tehnički kapacitet plinovoda s 2,9 na 6,1 milijardu kubika godišnje i smanjiti ovisnost o ruskom plinu te povećati sigurnost opskrbe Hrvatske i susjednih zemalja govorila je za HTV Daria Krističević, članica Uprave Plinacra.  
Prvoga dana, uoči svečanosti otvorenja održana je i konferencija za novinare na kojoj je Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika Uprave novinarima detaljnije predstavio projekte koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.